Ljubav prema psima, odgovorno lovstvo i očuvanje vrijednih radnih pasmina najbolje se njeguju kroz znanje i zajedničko druženje. Upravo s tom idejom organizira se edukativna radionica „Značaj hanoverskih i bavarskih krvosljednika u lovstvu“, koja će se održati 23. kolovoza 2026. godine s početkom u 10:00 sati kod Lovačke kuće Skrad – Ravna Gora (Hlevci).

Radionica je besplatna i otvorena za sve zainteresirane, a namijenjena je članovima Hrvatskog kinološkog saveza, članovima Hrvatskog lovačkog saveza, vlasnicima i vodičima hanoverskih i bavarskih krvosljednika, vlasnicima ostalih lovnih pasmina te svim zaljubljenicima u lovnu kinologiju.

Kako ističu organizatori, cilj je provesti dan u prirodi i druženju te međusobno motivirati, potaknuti i ohrabriti sudionike na školovanje, korištenje i očuvanje pasa krvosljednika.

Sudionike očekuje bogat program, a tijek priprema i sve novosti vezane uz radionicu mogu se pratiti putem Facebook događaja „Značaj hanoverskih i bavarskih krvosljednika u lovstvu – Edukativna radionica“.

Psi čiji rad ima posebnu vrijednost

Hanoverski i bavarski krvosljednik dvije su specijalizirane lovne pasmine čija je osnovna namjena rad na krvnom tragu, odnosno pronalaženje ranjene divljači. Obje pasmine priznate su od strane FCI-a u 6. skupini – goniči, krvosljednici i srodne pasmine, u Sekciji 2 – krvosljednici, a za njihov uzgoj i rad obvezan je radni ispit.

Obje pasmine razvijene su upravo za rad na krvnom tragu, a njihove radne osobine i danas predstavljaju temelj pasminskog standarda i uzgoja.Njihova izdržljivost, mirnoća, izniman njuh i sposobnost koncentriranog rada na tragu čine ih jednim od najcjenjenijih specijaliziranih lovačkih pasa.

Organizatori pozivaju sve zainteresirane da svojim dolaskom podrže ovu vrijednu inicijativu te zajedno doprinesu očuvanju lovne kinologije, lovačke baštine i radnih pasmina koje imaju važnu ulogu u suvremenom lovstvu.

Jeste li znali?

Hanoverski krvosljednik jedan je od najstarijih specijaliziranih pasa za rad na krvnom tragu.

Razvio se gotovo nepromijenjen od srednjovjekovnog Liam Hounda (Leithunda), psa koji se u njemačkim zemljama koristio još oko 500. godine za praćenje divljači. S pojavom vatrenog oružja njegova je uloga postala još važnija jer je postao nezamjenjiv u pronalaženju ranjene divljači.

Bavarski krvosljednik nastao je u 19. stoljeću

križanjem hanoverskog krvosljednika s lakšim planinskim goničima kako bi se dobio pokretljiviji pas, sposoban raditi na zahtjevnim planinskim terenima Bavarske.

Za obje pasmine rad nije samo poželjna osobina, nego sastavni dio pasmine.

FCI standard propisuje da njihova uporabna vrijednost mora biti potvrđena odgovarajućim radnim ispitima koji odgovaraju lovnim zahtjevima.