Prije 35 godina hrvatska je zastava prvi put službeno podignuta na jednom svjetskom kinološkom natjecanju
Danas obilježavamo 35. obljetnicu jednog od najznačajnijih trenutaka u povijesti hrvatske kinologije – povijesnog nastupa hrvatskih predstavnika na 13. svjetskom prvenstvu u radu pasa ptičara i natjecanju za Kup sv. Huberta u Italiji, kada se prvi put na jednom svjetskom kinološkom natjecanju službeno zavijorila hrvatska zastava i kada je izvedena hrvatska himna.
Bila je jesen 1991. godine. Hrvatska se tek rađala kao samostalna država, a kod kuće su se ispisivale neke od najtežih stranica novije hrvatske povijesti.
Nekoliko hrvatskih kinologa krenulo je tada put Italije s jednim ciljem – predstavljati svoju domovinu, iako ona još nije bila međunarodno priznata.
U njihovoj prtljazi nije bila samo oprema za natjecanje.
Nosili su i hrvatsku zastavu.
Nosili su i snimku hrvatske himne.
Nisu znali hoće li im organizatori dopustiti da nastupe pod hrvatskim obilježjima. Ali znali su jedno – ako se pruži prilika, željeli su predstavljati Hrvatsku.
Prilika je stigla u San Micheleu kraj Alessandrije u Italiji.
Od 28. do 30. rujna 1991. godine održano je 13. svjetsko prvenstvo u radu pasa ptičara i natjecanje za Kup sv. Huberta. Na svjetskom prvenstvu nastupale su ekipe iz Njemačke, Danske, Brazila, Francuske, Nizozemske, Švicarske, Mađarske, Španjolske, Portugala, Italije, Belgije, a po prvi puta službeno i reprezentacija Hrvatske.
Hrvatsku reprezentaciju činili su Hari Herak i Livio Pastorčić iz Poreča te Erminio Jurišević iz Umaga. Izbornik i vođa reprezentacije bio je Lino Kodela iz Umaga.
Zastava koju je Lino Kodela donio sa sobom
Lino Kodela bio je i član Organizacijskog odbora Svjetskog prvenstva. Upravo je on učinio ono po čemu će taj događaj zauvijek ostati zapisan u povijesti hrvatske kinologije.
Na sjednici Organizacijskog odbora zamolio je predsjednika Paola Lepporatija i ostale članove da se s jarbola skine jugoslavenska zastava te da se podigne hrvatska zastava koju je donio sa sobom.
Njegova je zamolba jednoglasno prihvaćena.
Tako se hrvatska zastava prvi put službeno zavijorila na europskom tlu, nekoliko mjeseci prije međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
Ali Kodela sa sobom nije donio samo zastavu.
Ponio je i kazetu sa snimkom hrvatske himne, a da za to nitko nije znao.
„Lijepa naša“ službeno je izvedena prilikom predstavljanja ekipa, a potom i kod proglašenja pobjednika.
Slijedio je dugotrajni pljesak mnogobrojne publike.
Bio je to trenutak koji je za hrvatske predstavnike značio mnogo više od samog sportskog protokola.
Bio je to trenutak ponosa.
A onda je uslijedila pobjeda
Hrvatski predstavnici nisu se u Italiji samo predstavili svijetu.
Ostvarili su izniman sportski uspjeh.
Hari Herak osvojio je naslov svjetskog prvaka u pojedinačnoj konkurenciji, a hrvatska reprezentacija osvojila je ekipni naslov svjetskog prvaka.
Hari Herak tako je postao prvi hrvatski pojedinačni i ekipni prvak svijeta predstavljajući Hrvatsku.
Hrvatska zastava ponovno se podigla – ovoga puta na najviše mjesto pobjedničkog postolja.
Posebnu simboliku cijelom događaju daje činjenica da se sve dogodilo upravo u godini kada je hrvatska kinologija obilježavala stotu obljetnicu postojanja.
„To je bio povijesni početak hrvatske kinologije“
Godinama kasnije Lino Kodela prisjećao se tog vremena i događaja kojem je osobno svjedočio i u kojem je imao važnu ulogu.
Isticao je da su to vremena koja polako padaju u zaborav, ali ujedno i vremena ponosa i slave.
„Nakon trideset godina od tog datuma osjećam jedno veliko zadovoljstvo što sam dao mali doprinos u osamostaljenju Lijepe naše“, prisjećao se Kodela.
Zastava koju je tada donio sa sobom ostala je trajni simbol tog vremena.
Zastava i snimka „Lijepe naše“ sačuvane su
Povodom 20. obljetnice ovog događaja Harija Heraka i Lina Kodelu primio je tadašnji predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović.
Tom su prigodom uručili hrvatsku zastavu – onu istu koja se tada zavijorila – kao i snimku „Lijepe naše“.
Zastava i snimka himne danas su pohranjene u Povijesnom muzeju u Zagrebu.
35 godina poslije – priča koju ne smijemo zaboraviti
Danas, 35 godina nakon tog povijesnog događaja, prisjećamo se ljudi koji su u jednom od najtežih razdoblja hrvatske povijesti ponijeli hrvatsku zastavu i hrvatsku himnu na međunarodno kinološko natjecanje.
Prisjećamo se Harija Heraka, Livia Pastorčića, Erminija Juriševića i Lina Kodele.
Prisjećamo se hrvatske zastave koja je tada dobila svoje mjesto među zastavama drugih zemalja.
Prisjećamo se trenutka kada je „Lijepa naša“ službeno izvedena na svjetskom kinološkom natjecanju.
I prisjećamo se pobjede koja je uslijedila.
Jer hrvatska kinologija tada nije samo nastupila.
Predstavila je Hrvatsku.
I osvojila svijet.
Danas, 35 godina poslije, taj događaj ostaje dio hrvatske kinološke povijesti i priča koju vrijedi sačuvati za generacije koje dolaze.
